Je li “prava” knjiga samo ona tiskana na papiru? Mit kaže da digitalni formati kvare iskustvo, ali činjenica je da e-knjige i audioknjige mogu jednako dobro prenijeti priču, stil i ideje. U našem čitateljskom timu često biramo format prema situaciji, a ne prema hijerarhiji vrijednosti.

Treba li se čitati isključivo klasike da bi se bilo “ozbiljan” čitatelj? To je čest mit, dok je činjenica da se čitateljski ukus i znanje grade kombiniranjem različitih žanrova i razina zahtjevnosti. Klasici mogu biti temelj, ali suvremeni naslovi, publicistika i eseji često nude aktualne perspektive koje nadopunjuju kanon.

Jesu li kriminalistički romani samo lagana zabava bez “dublje” vrijednosti? Mit zanemaruje da dobar kriminalistički roman pregled društva gradi kroz motive, institucije i moralne dileme. Činjenica je da kvalitetni autori koriste istragu kao okvir za karakterizaciju i tematiziranje odgovornosti, moći i istine.

Je li čitanje kratkih priča “manje” od čitanja romana? Mit se oslanja na ideju da je duljina mjerilo kvalitete, no činjenica je da kratke priče izbor često traži veću preciznost jezika i strukture. Mi ih volimo za pauze između dužih naslova i kao odličan način upoznavanja autora prije većeg opusa.

Jesu li ljubavni romani predvidljivi i jednolični? Mit ignorira širinu podžanrova, od povijesnih do suvremenih i romantičnog realizma, kao i razinu istraživanja konteksta. Činjenica je da dobro odabran ljubavni romani izbor može biti jednako uvjerljiv u psihologiji likova i društvenim odnosima kao i bilo koji drugi žanr.

Je li kod biografija i memoara sve nužno čista istina? Mit pretpostavlja potpunu objektivnost, dok je činjenica da su to uvijek i interpretacije, s odabirom događaja, tonom i osobnom perspektivom. Kada čitamo biografije i memoari, gledamo bilješke izvora, urednički okvir i uspoređujemo više prikaza iste osobe ili razdoblja.

Treba li mladim čitateljima nuditi samo “lagane” knjige? Mit polazi od straha da će složenije teme odbiti djecu i tinejdžere, no činjenica je da knjige za mlade čitatelje mogu biti i zahtjevne, a opet pristupačne. Najbolje funkcionira kad se izbor prilagodi interesima i iskustvu, uz prostor za razgovor nakon čitanja.

Jesu li čitateljski klubovi samo za ekstroverte i “pričalice”? Mit promašuje da klub može biti i mirno mjesto za strukturirano dijeljenje dojmova, bez pritiska na nastup. Činjenica je da čitateljski klubovi savjeti često pomažu u kontinuitetu čitanja, proširuju popis naslova i uče nas kako argumentirati dojam o knjizi.